Grad domaćin

OPATIJA – često nazivana i biserom Jadrana – jedno je od najpoznatijih odredišta u Hrvatskoj s turističkom tradicijom dužom od 160 godina.

Smještena uz rub Sredozemlja, na obali Kvarnerskoga zaljeva i padinama planine Učke koje se blago spuštaju prema moru, Opatija svojim klimatskim karakteristikama, prekrasnom arhitekturom, kvalitetnim hotelima, njegovanim parkovima i šetnicama pruža mogućnosti za ugodan boravak tijekom cijele godine.

Naselje Opatija, koje se razvilo oko benediktinske Opatije svetoga Jakova, prvi se put spominje 1453. godine. Imala je samo 250 stanovnika usmjerenih na pomorstvo, poljodjelstvo i ribarstvo. Čari Opatije prvi je otkrio riječki patricij Iginio Scarpa, sagradivši ovdje 1844. godine ljetnikovac koji je nazvao Villa Angiolina.

Intenzivan rast i razvoj grada počinje pod zaštitom Austro-Ugarske. Direktor Friedrich Schüler i akcionari Južnih željeznica željeli su povećati putnički promet prema jugu. Odabravši Opatiju kao najperspektivnije odredište, odlučuju se i za gradnju hotela. Uz hotel izgrađen je paviljon sa zatvorenim bazenom za kupke u zagrijanoj morskoj vodi, kupalište s odijeljenim kabinama za muškarce i žene, te obalni put od Voloskog preko Opatije do Lovrana. Hotel je otvoren 27. ožujka 1884. godine. Nazvan je Hotel Quarnero, a gosti su na raspolaganju imali 60 soba. Nakon toga, gradi se Hotel Kronprinzessin Stephanie. U to vrijeme nastaju i luksuzne vile, ljetnikovci, hoteli, pansioni, sanatoriji, paviljoni, kupališta, šetališta i parkovi.

U organizaciji Južnih željeznica, u Opatiji se 1885. godine održava prvi kongres balneologa. Tom je prigodom odlučeno da će se Opatija proglasiti klimatskim lječilištem, što i službeno postaje 1889. godine. Iste godine je svečano otvoren i dom Zora s čitaonicom koji je u to doba bio središte hrvatskog kulturnog života u Opatiji i okolici. U Opatiju dolaze najpoznatiji liječnici Monarhije i otvaraju sanatorije, grade se šetališta i kupališta. Opatija je tako uz Nicu, Karlove Vare, Cannes i Biarritz postala jedno od najznačajnijih europskih mondenih lječilišta devetnaestog i prve polovice dvadesetog stoljeća.

Od poznatijih arhitekata u Opatiji su djelovali Carlo Conigh, Maks Fabiani i bečki arhitekt Karl Seidl. Osim njih, tu su boravili kraljevi i carevi, književnici, filozofi, pisci, pjesnici i glazbenici. Spomenimo cara Franju Josipa, cara Vilima II, rumunjsku kraljicu Elizabetu, zatim caricu Sissi, pisce A. P. Čehova i Jamesa Joycea, plesačicu Isadoru Duncan, skladatelje Gustava Mahlera i Giacoma Puccinija.

Nakon II. svjetskog rata, turizam u Opatiji usmjerio se na ljetnu sezonu i razvoj kongresne ponude. Opatija će vas osvojiti mnogočime – prvorazrednim kongresnim sadržajima, odličnim smještajem, centrima za odmor i opuštanje, te ljubaznim i uslužnim osobljem koje će vam biti na raspolaganju. Ne zaboravimo ni gastronomiju kroz koju ćete upoznati naše autohtone namirnice, jela i prvoklasna vina.

Upoznajte Opatiju, i neka Opatija upozna vas!

Više informacija na: www.opatija-tourism.hr