Suradnici

GRADOVI

Sinj

Grad Sinj nalazi se u središnjem dijelu povijesne provincije Dalmacije. Danas je jedan od važnijih gradova u Splitsko-dalmatinskoj županiji, teritorijalno najvećoj županiji u Republici Hrvatskoj. Sinj je ujedno i središte Cetinske krajine – dijela Dalmacije uz srednji tok rijeke Cetine između planina Kamešnice i Svilaje. To je područje bogato izvorima pitke vode, drvom i plodnim tlom pa od davnina privlači ljude te je višestoljetna prirodna i povijesna spona između obale i unutrašnjosti.

Grad Sinj danas je upravno, kulturno i gospodarsko središte Cetinske krajine i ponosi se svojim bogatim i osebujnim povijesnim naslijeđem. Dika, biser i najljepši ures Sinja i Cetinske krajine jest čudotvorna slika Blažene Djevice Marije od milosti. Naslikao ju je nepoznati mletački slikar u 16. stoljeću. Ta je slika, koju možemo uvrstiti među ponajljepše slike što ih je stvorila kršćanska umjetnost, najprije bila u Sinju. Kada je 1536. Sinj pao u osmanlijske ruke, fratri su sliku ponijeli sa sobom u Ramu. Tu su je čuvali sve do 1687. godine kada su s narodom ponovno bježali pred osmanlijskom navalom, no ovaj put prema Cetinskoj krajini i moru. Sa sobom su i tada ponijeli svoje najdragocjenije blago – sliku Majke Božje te je godine 1691. potajno prenijeli i opet vratili u Sinj.

Nakon slavne pobjede 1715. godine, koju Sinjani pripisaše zagovoru Majke Božje, za tu Marijinu sliku vojnički časnici dali su iskovati zlatnu krunu s križem. Sliku i lik Majke Božje svečano okruniše 22. rujna 1716. godine. Konačno, godine 1721. slika je prenesena u novu crkvu, gdje se i danas nalazi i čuva u svetištu Čudotvorne Gospe Sinjske.

U zahvalu Bogorodici, a u spomen na junačku pobjedu nad osmanlijskim osvajačima, održana je 1715. godine Sinjska alka – u svijetu i danas jedinstveno viteško konjaničko natjecanje u kojemu alkari (jahači na konju), s kopljem dugačkim tri metra i u punom galopu gađaju željeznu alku obješenu na konopcu iznad trkališta. Alka je nastala po uzoru na slične srednjovjekovne viteške turnire koji su se u to doba održavali gotovo po cijeloj Europi, posebice u zemljama Sredozemlja. Dakle, alkarski viteški turnir u Sinju se održava već gotovo puna tri stoljeća, svake prve nedjelje u kolovozu pred blagdan Velike Gospe. Starim statutom uređeno je i određeno da se nadmetati mogu isključivo članovi Viteškoga alkarskog društva u Sinju – časni i neporočni stanovnici Sinja i Cetinske krajine koji su tu rođeni, u zavičaju svojih roditelja.

Više informacija na: www.sinj.hr

 

Županja

Grad Županja nalazi se u sjeveroistočnome dijelu Hrvatske. Naziv naselja, a danas grada čije su životne odrednice rijeka Sava i stoljetne hrastove šume koje ga okružuju, prvi put je zabilježen pod nazivom Zupania Blacia na Mercatorovoj karti 1554. godine.

Gospodarski interesi i bogatstvo hrastovih šuma privukli su u Županju tvorničare iz Engleske još davne 1880. godine. Oni su sa sobom donijeli prvu nogometnu loptu pa se u Županji počeo prvo igrati nogomet, ali i tenis.

Dah raznolike i burne graničarske povijesti ogleda se i u arhitekturi. Županjski Graničarski čardak jedini je očuvani primjerak vojno-krajiške obrambene arhitekture u Hrvatskoj. Tu je danas smješten Zavičajni muzej Stjepan Gruber. U staroj obnovljenoj obiteljskoj šokačkoj kući otvorena je galerija Veliki Kraj u kojoj se predstavljaju slikarska djela te održavaju likovne radionice i promocije knjiga.

Cjelokupna raskoš Šokadije ogleda se i danas u posebnosti kulturne baštine, napose u raznovrsnosti i mnoštvu zanimljivih slavonskih običaja, čime se Županjci diče već stoljećima. Ljepota narodnog stvaralaštva, bogatstvo narodnih nošnji, divani i sijela, a posebice širina slavonske duše – sve je to utkano i u suvremene kulturno-zabavne i turističke priredbe, primjerice poznato Šokačko sijelo (u veljači svake godine), zatim Šokački cvit, Žetva i vršidba u prošlosti, Peče čiča rakiju ili Cesta zlatne niti.

U Županji, kao i u ostalim dijelovima Slavonije, danas prepoznatljivu i bogatu ponudu domaćih specijaliteta ili suhomesnatih proizvoda čine primjerice kruh iz krušne peći, šaran u rašljama, guščji ili fiš-paprikaš, čobanac, kulen, čvarci…, a od tradicijskih pića slavonska rakija šljivovica. Tu gdje se zeleno-zlatna slavonska ravnica spaja s plavetnilom neba, uz razigrani kas konja, zvone tambure i samice. A posjetite li neku od mnogobrojnih priredaba kojima se predano čuva vrijedna kulturno-povijesna baština toga dijela Slavonije (Šokadije) tu i danas možete čuti gajde ili upoznati vesele snaše i bećare.

Više informacija na: www.zupanja.hr

 

OSTALI

Festival dalmatinskih klapa Omiš

 

FESTIVAL DALMATINSKIH KLAPA (FDK) OMIŠ danas je kulturna institucija od nacionalne važnosti. Taj festival već je odavno prerastao okvire grada i regije pa predstavlja jednu od najznačajnijih hrvatskih etnomuzikoloških manifestacija. Od utemeljenja, 1967. godine, FDK Omiš kontinuirano radi na očuvanju, afirmaciji i promociji dalmatinskoga klapskog pjevanja, tog iznimno vrijednog dijela hrvatske kulturne baštine i nacionalnog kulturnog identiteta. Zato je Omiš postao glavno okupljalište zaljubljenika u dalmatinsku klapsku pjesmu i klapa iz svih dijelova Hrvatske, ali i iz inozemstva.

FDK Omiš tradicionalno se održava u srpnju. Tim glavnim omiškim festivalskim zbivanjima prethode večeri koje čine sastavni i bitan dio toga festivala, a održavaju se od kraja svibnja do kraja lipnja u Blatu na Korčuli, Vodicama, Bolu na Braču i Opuzenu. Dislokacijom dijela svojih programa izvan Omiša, FDK je u suradnji sa spomenutim općinama i gradovima uspješno nametnuo nove sadržaje i osigurao realizaciju kvalitetnih programa i izvan festivalskih zbivanja u srpnju. Smisao projekta nije samo očuvanje, afirmacija i promocija dalmatinske klapske pjesme diljem Dalmacije, nego i upotpunjavanje kulturno-turističke ponude pred početak ili u jeku turističke sezone, u Omišu i u drugim mjestima.

U sklopu redovitoga festivalskog programa (koji traje od kraja svibnja do kraja srpnja) svake godine nastupi više od 130 različitih klapa, odnosno oko 1500 pjevača i pjevačica iz svih dijelova Hrvatske i iz inozemstva. Premda je „klapska obitelj“ znatno veća, Omiški festival na temelju terenskih audicija diljem Hrvatske svake godine okuplja najbolje. Stoga i natjecateljski i revijalni programi toga festivala redovito bilježe veliko povjerenje i potporu kulturne javnosti.

Osim temeljnih zadaća i programa, FDK Omiš tijekom godine realizira i razne druge aktivnosti koje obuhvaćaju gostovanja, prigodne i promotivne koncerte, kao i organizaciju stručnih seminara za poduku klapa, odnosno njihovih umjetničkih voditelja. Svoju aktivnost Festival je uspješno proširio i izvan granica Hrvatske te je stalan gost vrlo značajne kulturne priredbe Dani Matice hrvatske u Mostaru, ali i međunarodnih EBU Folk Festivala.

Festival dalmatinskih klapa Omiš i dalmatinska klapska pjesma imaju danas veliki ugled, u Hrvatskoj i svijetu. To potvrđuje i činjenica da klape-pobjednice s omiških festivala već godinama bilježe zapažene nastupe izvan domovine i osvajaju važna priznanja na uglednim međunarodnim natjecanjima i festivalima.

Više informacija na: www.fdk.hr

 

Scardona

 

Tvrtka SCARDONA d.o.o., osnovana 1999. godine, specijalizirana je za glazbenu produkciju, nakladništvo i organizaciju koncertnih događaja.

Colonia i njihov neponovljiv koncert u Domu sportova u Zagrebu; četiri uzastopna rasprodana koncerta u KD Vatroslava Lisinskog te turneja po Australiji Gorana Karana; dva koncerta u Lisinskom klape Cambi; koncert na Žnjanu (dio Splita) ispred 20.000 ljudi Dražena Zečića te koncerti klape Intrade u sportskim dvoranama diljem Hrvatske, kao i klape Maslina i Vinka Coce – neki su od Scardoninih većih koncertnih projekata.

Scardona je 2006. godine pokrenula projekt Ne damo te pismo naša radi čuvanja tradicije klapske pjesme te širenja njezine popularnosti. Uz godišnje koncerte na splitskom Poljudu, taj program predstavila je i u drugim hrvatskim gradovima (Zagreb, Varaždin, Rijeka, Zadar, Makarska, Metković, Dubrovnik). Popularnost klapske pjesme u Hrvatskoj izazvala je veliko zanimanje za koncerte hrvatskih klapa i u Sloveniji. Zato Scardona namjerava organizirati taj projekt ne samo izvan granica Hrvatske, nego i izvan Europe.

Scardona diskografski prati mnoge hrvatske izvođače, posebice klape, zbog čega je stvorila i posjeduje iznimno opsežan katalog vrijednih izdanja The Sound of Dalmatia. Dio tog diskografskog ciklusa izdanja su najpoznatijih klapa (Cambi, Sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice, Intrade, Maslina, Lučica, Šufit, Filip Dević, Split, Leut, Sol, Uzorita…). U toj ediciji su i izdanja koja svirački obrađuju i predstavljaju tradicijske dalmatinske pjesme, napjeve i kola što su ih, primjerice, odsvirali i snimili Trio Suveniri, Trio Agava i Gojka Skorić-Pelajić. Među diskografskim izdanjima svojevrsna posebnost je podravska etnoglazba Miroslava i Gordane Evačić te istarska etnoglazba Livia Morosina kojima Scardona predstavlja iskonsku narodnu glazbu drugih regija Hrvatske.

Više informacija na: www.scardona.hr

 

Art centar

Nakon dvadesetogodišnje glazbene karijere te više od 300 koncerata u Americi, zapadnoj Europi, Rusiji i Australiji, bračni par Adonis i Ljiljana Dokuzović prekinuli su glazbenu karijeru i 25. travnja 1994. osnovali Art Centar, poduzeće za uvoz i izvoz te prodaju glazbenih instrumenata. Od tada su eksluzivni zastupnici i distributeri  najvećih svjetskih proizvođača glazbala – Rolanda i Fendera, a poslije su preuzeli zastupstva i za gitare Sabian, Vic Firth, Hohner, Gretch, Jackson, Charvel, Guild, Manuel RodrigezTaylor glazbala. Osim toga, oni su osnivači te umjetnički direktor i producentica glazbenoga festivala Stepinčeva Katedrala, koji se od 1994. do 1998. godine održavao diljem svijeta, u zemljama u kojima žive Hrvati.

Osim prodaje, Art Centar u svojim Mega Muzika  prodavaonicama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu redovito organizira i održava glazbene radionice. Na njima glazbala predstavljaju najugledniji hrvatski glazbeni umjetnici, a nekoliko puta u godini u tim radionicama sudjeluju i poznati svjetski glazbenici, primjerice Greg Koch (virtuoz na gitari) ili Johnny Rab (u svirci najbrži bubnjar na svijetu). 

Art Centar inicijator je i certificirani organizator nagrade Mega Muzika Fender – Roland koja se dodjeljuje za izniman doprinos glazbi.

Više informacija na: www.megamuzika.hr